29/07/2020

Međunarodna konferencija “Kako do oporavka? – suvremeni pristup liječenju, rehabilitaciji i socijalnoj reintegraciji osoba s problemom ovisnosti” – 01.09.2020., Rijeka

Međunarodna konferencija “Kako do oporavka? – suvremeni pristup liječenju, rehabilitaciji i socijalnoj reintegraciji osoba s problemom ovisnosti” održat će se 01. rujna 2020. godine u Hotelu Jadran u Rijeci. 

Konferencija je namijenjena stručnjacima unutar sustava skrbi o ovisnicima, koji aktivno djeluju u liječenju, rehabilitaciji i socijalnoj reintegraciji ovisnika, ali i onima koji se u svom radu susreću s osobama s problemima ovisnosti te žele proširiti znanje u ovom području i unaprijediti vještine za rad s osobama s problemom ovisnosti.

Organizator konferencije je Udruga “Vida”, uz podršku partnerskih organizacija: Primorsko-goranska županija, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Humanitarna organizacija “Zajednica Susret”. Konferencija se organizira u okviru provedbe ESF projekta “Puzzle” – povećanje zapošljivosti liječenih ovisnika (UP.02.1.1.06.0016), uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa i Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

_____________________________________________________________________________________________________________________________

Program Međunarodne konferencije pogledajte ovdje!

Program Međunarodne konferencije

_____________________________________________________________________________________________________________________________

KONFERENCIJU MOŽETE PRATITI I PUTEM INTERNETA, IZ SIGURNOSTI SVOG DOMA!

Za prijavu na online prijenos konferencije, molimo ispunite prijavni obrazac.

Prijava za praćenje online prijenosa konferencije

Hvala!

_____________________________________________________________________________________________________________________________

O ORGANIZATORU

Udruga “Vida” već duži niz godina aktivno provodi mjere i pruža usluge resocijalizacijskog spektra predviđene nacionalnim Projektom resocijalizacije ovisnika. Naš dugogodišnji rad na socijalnoj i radnoj integraciji ovisnika rezultirao je provedbom trogodišnjeg europskog projekta “Puzzle” kroz koji smo istraživali zapošljivost i kapacitet za zapošljavanje ovisnika te smo prepoznali zaposlenje kao jedan od glavnih prekursora oporavka i uspješne socijalne reintegracije ovisnika. Prepoznali smo, također, i kako resocijalizacija nije izolirani proces – resocijalizacija započinje u trenutku kada se ovisnik uključi u liječenje te je utkana u postavke programa rehabilitacije. Stoga je moguće reći kako su liječenje, rehabilitacija i socijalna reintegracija faze jednog većeg procesa – procesa oporavka. Međunarodna konferencija “Kako do oporavka? – suvremeni pristup liječenju, rehabilitaciji i socijalnoj reintegraciji osoba s problemom ovisnosti” namijenjena je upravo produbljivanju i širenju znanja o ovom konceptu.

_____________________________________________________________________________________________________________________________

GOVORNICI I SAŽECI IZLAGANJA

  • Luciano Pasqualotto, PhD, predavač Specijalne pedagogije pri Sveučilištu u Veroni, Italija 
    • izlaganje “Funkcionalnost osoba s problemom ovisnosti – dijagnostika i programiranje oporavku usmjerenih intervencija” 

Luciano Pasqualotto u svom je radu već dugi niz godina usmjeren na proučavanje mogućnosti za primjenu MKB (ICF) klasifikacije u procjeni pripadnika različitih ranjivih skupina. Kao rezultat svog rada, 2016. godine uredio je  priručnik “ICF Dipendenze – Un set di strumenti per programmare e valutare la riabilitazione”, odnosno priručnik o setu instrumenata za planiranje i vrednovanje rehabilitacije ovisnika. Trenutno je u tisku knjiga “ICF, Salute Mentale e Dipendenze – Strumenti per la riabilitazione orientata alla recovery”, priručnik za primjenu instrumenata za programiranje i provedbu oporavku usmjerenih intervencija u rehabilitaciji ovisnika. Finalizacija priručnika i stavljanje na tržište planirano je za studeni 2020. godine. 

Sažetak izlaganja

Luciano Pasqualotto dolazi nam kao predstavnik grupacije ICF Dipendenze koja djeluje na području Bologne u Italiji. Ova grupacija već godinama proučava koncept funkcionalnosti, koji može biti korišten u inicijalnoj procjeni osoba s problemom ovisnosti, kao osnova za definiranje rehabilitacijskih ciljeva i vrednovanje njihovog postignuća. U izlaganju Luciana Pasqualotta sudionici će saznati kako su on i grupa suradnika ovaj koncept operacionalizirali i pripremili za praktičnu uporabu u rehabilitaciji osoba s problemom ovisnosti u susjednoj Italiji.

 

  • Slađana Štrkalj Ivezić, spec. psihijatar, redoviti profesor u naslovnom zvanju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, subspecijalistica iz socijalne psihijatrije i psihoterapije
    • izlaganje “Oporavak kao cilj liječenja osoba s problemom ovisnosti”

Slađana Štrkalj Ivezić voditeljica je Centra za Rehabilitaciju u zajednici i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za metode psihosocijalne rehabilitacije Klinike za psihijatriju Vrapče. Uz to, predsjednica je Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ). Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, u zvanju redovnog profesora, predaje iz područja psihosocijalnih metoda rehabilitacije te psihoterapije. 

U svom je radu ponajviše usmjerena na proučavanje i djelovanje u području socijalne psihijatrije. Urednica je i autorica raznih poglavlja i knjiga iz ovog područja: Rehabilitacija u psihijatriji – psihobiosocijalni pristup; Funkcioniranje između zdravlja i bolesti procjena funkcioniranja u psihijatriji; Život bez stigme psihičke bolesti; Mentalno zdravlje u zajednici; Mentalno zdravlje kao javno dobro, kao i velikog broja publikacija u nacionalnim i internacionalnim časopisima, uključujući smjernice u području primjene psihosocijalnih metoda u psihijatriji. Stalni je predavač na ljetnoj školi Psihoterapije psihoza Dubrovnik i seminaru Slovenskog društva za psihoterapiju psihoza, Bled, Slovenija. Organizirala je i aktivno sudjelovala u nizu seminara iz područja socijalne psihijatrije, te je održala brojna predavanja na nacionalnim i internacionalnim skupovima.
Uz to, sudjelovala je u nizu projekata iz područja mentalnog zdravlja u zajednici kao što su te ima iskustva u organizaciji, pružanju usluga kao i u edukaciji različitih stručnjaka u području mentalnog zdravlja u zajednici s naglaskom na ciljeve oporavka.

 

  • Boro Goić, predsjednik Udruženja Proslavi oporavak (Sarajevo, Bosna i Hercegovina)
    • izlaganje “Život u Oporavku – fraza ili teza?”

Nakon uspješno završene rehabilitacije, Boro Goić se aktivno uključuje u borbu protiv zloupotrebe droga od 2006-te godine. 2008. godine postaje suosnivač i Predsjednik nevladine organizacije Proslavi Oporavak koja za cilj ima pružiti pomoć pojedincima i porodicama u procesu oporavka od ovisnosti o drogama. Aktivno učestvuje i podržava osnivanje i rad drugih sličnih organizacija civilnog društva na području Balkana. Jedan je od pokretača regionalne konferencije bivših ovisnika koja se na godišnjoj bazi održava u Sarajevu.
2012. godine Goić se uključuje u kreiranje globalnih politika o drogama te postaje Predsjednik Mreže oporavljenih ovisnika (RUN), jedinstvene europske platforme koja na globalnom nivou predstavlja i zastupa prava oporavljenih ovisnika. Također, jedan je od članova odbora EURAD-a, Europske mreže za prevenciju, tretman i oporavak. Unutar svog djelovanja gospodin Goić aktivno sudjeluje na globalnim debatama vezanim za politike o drogama i zalaže se za balansirane politike o drogama usmjerenih ka oporavku na nacionalnoj, europskoj i razini UN-a, te od 2013. godine postaje član stručnjačke grupe Foruma civilnog društva o drogama (CSFD) unutar Europske komisije. Od 2014. godine je kontinuirano predstavnik globalnog glasa oporavljenih ovisnika u sklopu Radne grupe civilnog društva (CSTF), koja je radila pripremu za Specijalnu sjednicu Generalne skupštine UN-a (UNGASS) o svjetskom problemu droga i Ministarskom segmentu 62. sjednice UN-ove Komisije za droge 2019-te (CND) i kroz svoj angazman redovno doprinosi inputu civilnog društva Uredu UN-a za droge i kriminal (UNODC).
Aktivno je učestvovao i u radnoj grupi za kreiranje nove Državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprječavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH (2019-2023).
Kroz svoj angažman na području zloupotrebe droga i osobnog iskustva u procesu oporavka učestvovao je i govorio na mnogim europskim i svjetskim konferencijama o ovisnosti o drogama te se veselimo njegovom izlaganju na našoj Međunarodnoj konferenciji! 

Sažetak izlaganja

Prezentacija naslovljena “Život u Oporavku – fraza ili teza?” obuhvatit će istraživanje Život u Oporavku koje je provedeno u zemljama regije. Osnova prezentacije biti će prikaz različitih faktora oporavka, kako zdravstvenih i pravnih, tako i obiteljskih te njihove različitosti s obzirom na vrstu ovisnosti, fazu oporavka u kojoj se ovisnik nalazi te različite načine oporavka od ovisnosti. Isto tako, koncept oporavka koji zahtjeva multidisciplinarni pristup bit će analiziran i predstavljen sudionicima, koji će iz svog iskustva prepoznati izazove, ali i osnove za unaprjeđenje daljnjeg rada s ovisničkom populacijom.

 

  • Bože Klapež, socijalni pedagog i realitetni terapeut, autor knjige Živjeti bez droge – Primjena teorije izbora i realitetne terapije u radu s ovisnicima
    • izlaganje: “Rehabilitacija ovisnika u praksi”

Bože Klapež može se pohvaliti iznimno bogatim i raznovrsnim iskustvom rada s ovisnicima. Na području tretmana i rehabilitacije ovisnosti aktivan je od 1987. godine, od kada je započeo s radom u Centru Solidarnosti Modena (CEIS). Godinu dana radio je kao odgajatelj, a ostalih 9 kao voditelj dnevnog odjela i terapeutske zajednice za ovisnike o drogi. Od 1997. do 2003. godine bio je voditelj zajednice za duševne bolesnike, organizirane po sistemu socijalno-rehabilitativne zajednice za osobe sa psihijatrijskim simptomima. U međuvremenu je otvorio i zajednicu za maloljetnike, čija je primarna namjena bila da služi kao alternativa zatvorskoj kazni za maloljetnike s problemima u ponašanju (problemi u obitelji, školi i društvu, eksperimentiranje s drogama, žrtve seksualnog i fizičkog zlostavljanja, maloljetnici sa psihijatrijskim simptomima, maloljetnice prisiljene na bavljenje prostitucijom i drugo). Nakon otvaranja prve zajednice, otvorio je još 10-ak takvih zajednica za maloljetnike na području Modene, također u okviru Centra solidarnosti (CEIS).
U posljednje dvije godine, aktivan je u radu s migrantima, za čije potrebe je otvorio dvije zajednice u Modeni. Tijekom cijelog svog profesionalnog angažmana, provodio je i brojne edukacije i radionice svih vrsta u području prevencije ovisnosti, radio je također s roditeljima na temu uspostave kvalitetnih odnosa s djecom te je vodio grupe podrške za roditelje čija djeca eksperimentiraju s drogama, a ni volontiranje mu nije strano – dva je mjeseca volontirao u zajednici-klinici za osobe sa problemima anoreksije i bulimije.

Sažetak izlaganja: 

U svom izlaganju, Bože Klapež će se osvrnuti na rehabilitaciju ovisnika u praksi te će nam približiti svoje dugogodišnje iskustvo u radu s ovisnicima, zaključke i pouke koje je kroz to iskustvo razvio. Osvrnut će se na karakteristike ovisnika u 80-ima, kada je počeo raditi s ovom populacijom te karakteristike ovisnika danas – koje su sličnosti, a koje su razlike? Koji su se novi izazovi pojavili u radu na području liječenja, rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika? Nadalje, dotaknut ćemo se sustava skrbi o ovisnicima u praksi – od čega se sustav sastoji, što on ovisnicima nudi i tko je zapravo odgovoran za uspjeh u liječenju, rehabilitaciji i resocijalizaciji ovisnika? 

 

  • Natali Mičić, mag. sestrinstva, djelatnica Centra za izvanbolničko liječenje ovisnosti u Rijeci
    • izlaganje “Značajke ovisničke populacije i osvrt na dualne dijagnoze”

Sažetak izlaganja: 

Prema podacima iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga iz 2019. godine, u zdravstvenim je ustanovama u Republici Hrvatskoj liječeno 6.785 osoba zbog zlouporabe ili ovisnosti o psihoaktivnim drogama. Opijate je uzimalo 5.273 osobe, a 172 ih je bilo po prvi put na liječenju. Stopa liječenih osoba na 100.000 za cijelu Hrvatsku iznosi 233,6. Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu, kao i prethodnih godina, čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,9:1. Trend je kao i u ostatku Europe da populacija ovisnika sve više stari. Osobe zabilježene u Registru uzimaju više psihoaktivnih sredstava, a glavno sredstvo liječenja su opijati (78%). Značajan dio ovisničke populacije uz primarnu bolest razvije i određene komorbiditete te se tu navode dualni poremećaji. Zbog visoke prevalencije ovog komorbiditeta nužno je pridodati ga u DSM. Dualni poremećaji su sve veći predmet interesa kao značajan klinički problem, ozbiljan socijalni problem, dovodi do učestalijeg korištenja zdravstvenog sustava, česte je pojavnosti, zahtijeva prevenciju i ranu intervenciju, utječe na ishod liječenja. Ovisnici su kronični bolesnici sa specifično promjenjenim ponašanjem te je vrlo važno uspostaviti kontrolu nad njihovim ovisničkim ponašanjem, kao i uspostaviti što bolji terapijski odnos. U liječenju je potreban multidisciplinaran tim koji se nerijetko susreće s izazovima. Stoga tretman mora biti dobro organiziran, integrativan, specifičan i individualiziran s obzirom na fazu razvoja bolesti, a često i dugotrajan.

 

  • Zlatko Lovrić, socijalni radnik, Liga za prevenciju ovisnosti Split
    • izlaganje “Multimedijalni program resocijalizacije ovisnika i zatvorenika”

Sažetak izlaganja: 

U svom izlaganju, Zlatko Lovrić će prezentirati programe resocijalizacije ovisnika koje provodi Liga za prevenciju ovisnosti iz Splita. 

 

  • Marina Mirčeta Mikulić, prof. psihologije i dipl. psiholog
    • izlaganje “Izazovi probacijske službe u radu s ovisnicima”

U Probacijskom uredu Zagreb I radi od 2011. godine. Aktivni je sudionik međunarodnih i nacionalnih konferencija na temu rada s počiniteljima kaznenih djela. Njezin profesionalni interes je resocijalizacija zatvorenika nakon dugogodišnje zatvorske kazne.

Sažetak izlaganja: 

Temeljna ideja probacijskog sustava kao alternative zatvorskom sustavu je resocijalizacija i rehabilitacija počinitelja kaznenih djela kroz zadržavanje osobe u zajednici i očuvanje njezinih različitih uloga – obiteljske, roditeljske, radne, partnerske i dr. Probacijski uredi s radom su započeli 2011. godine, a od 2013. provode nadzor nad uvjetnim osudama sa sigurnosnim mjerama i posebnim obvezama, između ostalih, i onih koje uključuju liječenje od ovisnosti.
Ovim radom autorice žele prikazati iskustva probacijskih službenika u radu s počiniteljima kaznenih djela s naglaskom na osobe s problemom ovisnosti i poteškoće u procesu ponovnog uključivanja u zajednicu.
Ostanak počinitelja u zajednici je osnova uspješne resocijalizacije, no s druge strane, zajednica, osim resursa predstavlja i rizik. Jedan od značajnih izazova je i stigmatizacija ovisnika, koji su uz to i počinitelji kaznenih djela, a što otežava promjenu i razvoj novih uloga. Istraživanja pokazuju da se stigmatizacija počinitelja kaznenih djela odražava na njihovo psihičko zdravlje, sliku o sebi te može dovesti do razvoja depresivne i anksiozne simptomatike. S obzirom na složenost problema ovisnosti, nužna je dobra međuresorna suradnja kako bi se ograničenja sustava nadomjestila ciljanim intervencijama i podrškom jer u konačnici, imamo zajednički cilj – pomoći ovisnicima u kreiranju funkcionalnih društvenih uloga i promjeni ponašanja kojom štitimo ovisnika, ali i zajednicu u cjelini.

Share:
Facebooktwitterredditpinterestlinkedintumblrmail

Follow:
Facebooktwitterrssyoutubeinstagram